- Alkohol i rak: alkohol je ključni faktor rizika za šest različitih vrsta raka, uključujući rak dojke, jetre i debelog crijeva.
- Niska svijest o rizicima: uprkos jasnim dokazima, svijest o opasnostima koje alkohol donosi za zdravlje, uključujući rizik od raka i demencije, ostaje niska, što ističe potrebu za javnim edukacijama i upozorenjima na alkoholnim proizvodima.
Nova studija u Lancetu: Konzumacija alkohola povezana s većim rizikom od demencije
Demencija, čiji se globalni broj slučajeva procjenjuje da će porasti sa 57,4 miliona u 2019. na 152,8 miliona do 2050. godine, postavlja hitan izazov za javno zdravlje. Uzroci demencije mogu biti različiti – od Alzheimerove bolesti do visokog pritiska koji može izazvati vaskularnu demenciju, te, kako studije pokazuju, konzumacije alkohola.
Studija objavljena u časopisu Lancet 2024. godine (1) identifikovala je pozitivnu linearnu uzročno-posljedičnu vezu između konzumacije alkohola i demencije, dovodeći u pitanje ranije pretpostavke o bezbjednim nivoima unosa alkohola. Prema nalazima, ne postoji bezbjedan nivo konzumacije alkohola kada je u pitanju demencija, a rizik je posebno izražen kod žena. Ova studija podvlači važnost smanjenja unosa alkohola kao preventivne mjere, posebno među ženama koje se suočavaju s većim rizikom.
Istraživanje je analiziralo podatke 313.958 ljudi iz UK Biobanke, koji su tokom praćenja od 2006. do 2021. godine sami prijavljivali konzumaciju alkohola. U prosjeku, muškarci su konzumirali 20,2 jedinice alkohola nedjeljno, a žene 9,5. Tokom prosječnog praćenja od 13,2 godine, demencija je dijagnostikovana kod 1,7% ispitanika.
Rezultati ukazuju na linearnu povezanost između predviđene potrošnje alkohola i povećanog rizika od demencije. Za razliku od ranijih studija koje su sugerisale tzv. J-krivulju – prema kojoj bi umjerena konzumacija mogla imati zaštitni efekat – ova analiza, uz upotrebu naprednih metoda poput Mendelovih randomizacijskih analiza, nije pronašla dokaze koji podržavaju takav zaključak. Odnosno – nema bezbjedne niti korisne količine alkohola.
Iako neki tvrde da umjerena konzumacija može imati koristi, stručnjaci ističu da su rizici od raka puno veći. Već smo pisali kako je francuski paradoks – da Francuzi manje obolijevaju od kardiovaskularnih oboljenja jer piju crveno vino zapravo neistinit.
Autori naglašavaju da je ovo istraživanje značajan doprinos razumijevanju faktora rizika za demenciju i apeluju na donošenje preventivnih strategija usmjerenih na smanjenje konzumacije alkohola u populaciji.
Ovo nije prva studija koja je pokazala kako postoji povezanost između demencije i konzumacije alkohola: studija takođe objavljena u Lancetu, 2018. (2), koja je podržala stav da bi poremećaji u upotrebi alkohola trebalo da se prepoznaju kao glavni faktor rizika za sve vrste demencije. Više od 57% osoba koje su razvile demenciju prije 65. godine života bilo je hospitalizovano zbog poremećaja u upotrebi alkohola u nekom trenutku svog života.
Alkohol i rizik od raka – upozorenje zdravstvenog službenika SAD-a
Ovo nije kraj problematici rizika usljed konzumacije alkohola. Američki Surgeon General, dr Vivek Murthy upozorio je u januaru 2024. na povezanost alkohola i rizika od raka, ističući da alkohol uzrokuje oko 100.000 slučajeva raka godišnje u SAD-u, dok je svijest o ovom riziku još uvijek niska.
Prema istraživanjima, alkohol je odgovoran za povećanje rizika od šest vrsta raka, uključujući rak dojke, jetre i debelog crijeva. Zanimljivo je da čak i umjerena konzumacija alkohola tokom trudnoće može povećati rizik od leukemije kod djece, a alkohol u mladosti povećava rizik od raka u odrasloj dobi.
Jedan od najvažnijih aspekata upozorenja odnosi se na rak dojke. Čak 16,4% svih slučajeva raka dojke povezano je s konzumacijom alkohola. Za žene, ovo bi trebalo biti ključna informacija, jer rizik od raka dojke može značajno porasti čak i s jednom čašom alkohola dnevno.
Surgeon General je također naglasio da nema bezopasnog nivoa alkohola i da svi oblici alkohola povećavaju rizik. Bez obzira na to da li se konzumira pivo, vino ili žestoka pića, svi oblici alkohola povećavaju rizik od raka. Kada se alkohol razgrađuje u tijelu, nastaje acetaldehid, supstanca koja može oštetiti DNK, uzrokujući mutacije koje dovode do raka.
Osim direktnog utjecaja na DNK, alkohol može povećati rizik od raka na druge načine. On može ometati apsorpciju hranjivih tvari i vitamina, narušavati hormonsku ravnotežu i olakšati prodiranje štetnih hemikalija u ćelije u ustima i grlu. Sve ove promjene dodatno povećavaju vjerovatnoću razvoja raka.
Izvor: naukagovori.ba
