Krajem 2020. godine bh. javnost je bila uznemirena okrutnim ubistvom
Jasmine Klico u sarajevskoj općini Vogošća. Nju je sa više hitaca iz
pištolja usmrtio kolega s posla Elvir Hajdarević.
Te godine, prije tragičnog događaja, Kantonalno tužilaštvo Kantona
Sarajevo (KS) je dobilo više policijskih izvještaja da joj je Hajdarević
prijetio ubistvom i ugrožavao sigurnost. Predmet je zadužila
tužiteljica Aida Topalović.
Međutim, tužiteljica nije otvorila istragu i zatvorila je predmet. O
tome je obavijestila i žrtvu, ali kako je ona u međuvremenu ubijena,
obavijest o nesprovođenju istrage je dobila njena kćerka.
Hajdarević je za ubistvo Jasmine Klico osuđen na 11 godina zatvora u
maju 2021. godine na Kantonalnom sudu u Sarajevu. U postupku su
korišteni dokazi koje je policija ranije dostavljala tužiteljici
Topalović.
Zbog nemara i nepažnje u postupanju tužiteljice u ovom predmetu
Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) je
početkom 2024. godine protiv nje pokrenula disciplinski postupak. Iste
godine je i kažnjena smanjenjem plaće za 30% na šest mjeseci.
Tokom disciplinskog postupka tužiteljica Topalović je zauzela stav da
se radi o profesionalnoj greški koja se ne može smatrati disciplinskim
prekršajem. Rekla je da je imala preko 400 predmeta u radu, da je bila
ograničena normom i da mora brzo raditi na predmetima za koje misli da
su čisti i gdje su stvari razjašnjene, kakvim je ocijenila i ovaj. Rekla
je da je odluku donijela na osnovu informacija iz spisa u kojima nije
imala dovoljno dokaza da je počinjeno krivično djelo.
U svoju odbranu je tokom disciplinskog postupka rekla da u Tužilaštvu
godišnje imaju 700-800 predmeta ugrožavanja sigurnosti i da većina tih
predmeta završi naredbom da se istraga neće sprovoditi. Dodala je i da
je njena kolegica prije par godina u sličnom predmetu protiv Hajdarevića
donijela odluku da nema elemenata krivičnog djela.
U obrazloženju odluke koju je Disciplinska komisija izrekla
tužiteljici Topalović je navedeno da nosioci pravosudnih funkcija moraju
pružiti zaštitu žrtvama i da na prvo mjesto trebaju staviti čovjeka i
njegov život, a ne normu ili dosadašnju praksu. Ocijenili su da je
Topalović ishitreno odlučila da ne sprovodi istragu i da je svojim
ponašanjem narušila integritet tužilaštva u kojem radi.
Disciplinska komisija je utvrdila da je Hajdarević bio očigledno
ohrabren nepostupanjem tužiteljice pa je nastavio uznemiravati i
prijetiti žrtvi te je, u konačnici, i ubio sa četiri hica iz vatrenog
oružja.
Tužiteljica Topalović nije htjela razgovarati sa novinarkom Centra za
istraživačko novinarstvo (CIN) o ovoj temi. Preko
glasnogovornice Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo je pokušala
utjecati da se njen disciplinski postupak ne spominje u tekstu jer je to
uznemirava.
Topalović je jedna od 23 tužilaca i sudija protiv kojih su
pravosnažno okončani disciplinski postupci u 2024. godini. Postupci su
najčešće vođeni zbog nemarnosti, neopravdanog kašnjenja u radu i
nedoličnog ponašanja.
Njih devetero kažnjeno je javnom opomenom, osmero smanjenjem plaće od
5 do 50% na periode od tri do dvanaest mjeseci, dvoje javnom opomenom i
smanjenjem plaće, a jedan tužilac javnom opomenom i obavezom da pohađa
edukaciju o etici. Jedna zamjenica glavnog tužioca je degradirana na
poziciju tužiteljice dok su disciplinske tužbe protiv dvije sutkinje
odbijene.
U krivičnim zakonima Bosne i Hercegovine (BiH) nije propisano
krivično djelo femicida kao posebnog oblika nasilja nad ženama. Umjesto
toga, ovo krivično djelo je obuhvaćeno zakonskim odredbama koje se
odnose na ubistvo i djela počinjena iz mržnje zbog rodnog identiteta.
Kao odgovor na zločine nasilja i ubistva žena počinjenja iz mržnje
koja su se dogodila u zadnje dvije godine, u Predstavničkom domu
Federalnog parlamenta je početkom februara 2025. godine usvojen Zakon o
zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Zakon bi trebao
poboljšati zaštitu od nasilja u porodici i prevenirati nasilje nad
ženama.
Predloženim Zakonom se, uz ostalo, uvode hitne mjere zaštite koje
sprovode policijski organi, regulisana su prava žrtava i zaštićena su
djeca žrtve nasilja, a predviđeno je i da se zatvorska kazna izrečena za
kršenje mjera zaštite ne bi mogla mijenjati za novčanu kaznu.
Zakonom se daju veća ovlaštenja policijskim organima koji će moći
nasilnika privremeno zadržati, a predviđena je i mogućnost elektronskog
nadzora kretanja nasilnika sa izrečenim mjerama zabrane prilaska kako bi
policija mogla pratiti da li ih poštuje i na vrijeme pomoći žrtvi
ukoliko pokuša prekršiti mjeru. Da bi Zakon stupio na snagu, potrebno je
da ga usvoji i Dom naroda Federalnog parlamenta.
Povratnici u disciplinskim prekršajima
Trećina sudija i tužilaca koji su kažnjeni u prošloj godini su
povratnici u disciplinskim prekršajima. Među njima je i Adis Berbić,
tužilac Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona. Njemu je ovo
bio treći postupak.
U posljednjem je Berbić disciplinski odgovarao jer u 82 predmeta nije
poduzeo bilo kakve radnje ili je poduzimao sa značajnim periodima
neaktivnosti od jedne, dvije pa čak i tri godine. Među njima je i slučaj
nasilja nad djetetom u Visokom kada tužilac, nakon što ga je o tome
obavijestila policija, nije izašao na mjesto događaja što je bio
obavezan učiniti.
Za posljedicu, neki predmeti su zatvoreni bez sprovođenje istrage, a većina je prebačena njegovim kolegama.
On je priznao krivicu, braneći se da je bio bolestan. Disciplinski
tužilac je tražio da se Berbić razriješi dužnosti tužioca jer je za
slične prekršaje već dvaput kažnjen smanjenjem plaće za 10% na četiri i
pet mjeseci, ali te kazne nisu imale učinka jer Berbić i dalje izbjegava
raditi na predmetima, a njegov posao se dodjeljuje drugim tužiocima.
Disciplinska komisija nije prihvatila zahtjev disciplinskog tužioca,
uz obrazloženje da je to najstrožija kazna koja se izriče kada se dokaže
da sudija ili tužilac nisu dostojni svoje funkcije, za što su smatrali
da to nije bio slučaj. Berbića su ponovo kaznili smanjenjem plaće, ovaj
put za 50% na godinu dana te mu izrekli i javnu opomenu, zaključivši da
će dvije kazne imati svoj učinak. Novinari nisu uspjeli razgovarati sa
njim jer je na bolovanju.
Infografika: Željko Todorović (CIN)
U prošloj godini odbijene su dvije disciplinske tužbe podignute protiv sutkinja za kašnjenje i nemar u radu.
Jedna od njih je Lejla Numanović, sutkinja Općinskog suda u Gradačcu.
Njen rad je, također, izazvao veliki interes javnosti u ljeto 2023.
godine kada je donijela rješenje kojim je odbila policijski zahtjev da
se Nerminu Sulejmanoviću zabrani prilazak, uznemiravanje i uhođenje
njegove nevjenčane supruge Nizame Hećimović.
Kada je to sudsko rješenje dobio, Sulejmanović je ubio suprugu pa sebe.
Sutkinji Numanović se na teret nije stavljalo odbijanje policijskog
zahtjeva jer sudija ne može odgovarati za mišljenje ili odluku koju
donese u okviru svojih službenih dužnosti. Disciplinskom tužbom joj je
stavljeno na teret da je napravila grešku prilikom izrade tog rješenja.
Ona je u svoje kopirala ranije doneseno slično rješenje, tako što je
uvrstila podatke koji se i ne odnose na slučaj u kojem je postupala.
Disciplinska tužba protiv sutkinje Numanović je odbijena. Komisija
VSTV-a je zaključila da kopiranje pravnih normi nije pogrešno, već
predstavlja uobičajnu praksu koja se primjenjuje svakodnevno u
obavljanju službene dužnosti. Sutkinja jeste napravila grešku tehničke
prirode, ali po ocjeni Komisije nije napravila pravni problem, budući da
je grešku ispravila prije nego su rješenja uručena.
Sutkinja Numanović nije željela komentarisati ovaj postupak.
Prema Poslovniku VSTV-a, disciplinski postupci su prepreka za
napredovanje sudija i tužilaca. U zavisnosti od izrečene kazne,
kažnjenim sudijama i tužiocima je uskraćeno pravo javljati se na
konkurse za upražnjene pozicije. U zavisnosti od kazne to može biti u
periodu od jedne do osam godina od pravosnažnosti presude ili dok traje
mjera privremenog udaljenja sa funkcije.
Odluke u disciplinskim postupcima se objavljuju na web stranici
VSTV-a, ali u anonimiziranom obliku zbog čega su javnosti podaci
nerazumljivi. CIN prati disciplinske postupke i obrađuje podatke koji su
javnosti dostupni u bazi „Disciplinske kazne protiv sudija i tužilaca“.
Ova baza sadrži podatke o 308 disciplinskih odluka kojima su od 2010.
do kraja 2024. godine kažnjene ili oslobođene odgovornosti sudije,
tužioci i stručni saradnici koji su terećeni da su prekršili Zakon o
VSTV-u i etičke kodekse za sudije i tužioce. Baza sadrži imena sudija,
tužilaca i stručnih saradnika, nazive institucija u kojima su radili u
tom trenutku, opis prekršaja i konačnu odluku.
Do kraja ovog istraživanja novinari su identifikovali 272 sudija,
tužilaca i stručnih saradnika. Potpune podatke o disciplinskim kaznama
građani nigdje ne mogu pronaći, zbog čega je ova baza jedinstvena.
BAZA PODATAKA – disciplinske kazne protiv sudija i tužilaca
Izvor: cin.ba/Renata Radić-Dragić
